2016 travanj 13

3

Znanstveni kvart na Interliberu 2015.

Nema stajanja s promoviranjem naše znanosti! Od 10. do 13. studenog 2015. godine bili smo dio Znanstvenoga kvarta na zagrebačkom Interliberu, gdje smo organizirali radionice o najzanimljivijim i najkorisnijim područjima unutar fonetike.

Mnogi smatraju da se na Interliber ide samo radi trošenja novaca na metre knjiga koji će upotpuniti našu zbirku. No, 2015. godine posjetitelji mogli su se i obogatiti: dodana je nova praktična i zanimljiva aktivnost nazvana Znanstveni kvart. S ciljem zabavnog prenošenja znanja svim dobnim skupinama organizirane su radionice iz raznih područja znanosti, od kojih je jedno bila i fonetika. Osmislili smo aktivnosti unutar 5 grupa: glas, sluh i slušanje, neurofonetika, prigodni govori i neverbalna komunikacija.

Unutar radionice Glas cilj je bio osvijestiti važnost njege glasa i njegovu ulogu u karakterizaciji ljudi. Puštali su se zvučni primjeri glasova na temelju kojih su posjetitelji procjenjivali i opisivali značajke u svakome od njih. Osim toga, mogli su saznati i zašto je naš glas baš takav kakav jest, odnosno što sve ovisi o njegovim osobinama.

Na radionici Sluh i slušanje najmlađi su povezivali slikovne prikaze životinja s važnim dijelovima uha, nešto stariji školarci bavili su se križaljkom i nadopunjavanjima, dok je za odrasle bila predviđena tema o rehabilitaciji sluha, slušnim pomagalima i SUVAG-u. Napravili smo i ksilofon od čaša s vodom pa smo pokazali kako različite razine vode u čašama daju drugačiji zvuk. Malo smo začinili stvar tako što smo dodali razne boje u vodu.

Ekipa s Neurofonetike pokazala je što se točno događa u mozgu kada čujemo neki glas, a što kada mi govorimo. Proveli su i Stroopov test, a osim toga imali su i model mozga koji je bio glavna atrakcija, posebno mlađim posjetiteljima.

Na Prigodnim govorima posjetitelji su se mogli okušati u raznim ulogama. Mogli su biti dobitnici nagrade, kumovi na vjenčanju ili nešto slično, na temelju čega su trebali sastaviti i izvesti govor. Na početku smo im dali upute o strukturi govora, a na kraju smo zajedno prokomentirali što je u izvedbi bilo dobro, a na što bi trebalo obratiti pozornost i promijeniti u budućim javnim govorima.

Posljednja radionica bila je o Neverbalnoj komunikaciji. Najmlađi su na svojim omiljenim crtićima mogli vidjeti likove koji izražavaju neke od osnovnih emocija, dok su za starije bili predviđeni isječci iz serije Laži mi. U njima su bili prikazani neki od zanimljivih neverbalnih znakova kojih mnogi nisu svjesni. Komentirali smo ih s posjetiteljima, a na kraju smo dali i savjete o tome što je preporučljivo, a što bi trebalo izbjegavati u razgovoru s nekom osobom. Za one znatiželjne dodali smo i radionicu o neverbalnim znakovima u zavođenju.

Cilj ovog projekta bio je prikazati ostalima kako je fonetika svugdje oko nas, bilo da se radi o važnosti čuvanja sluha, umijeću javnog govora ili o neverbalnim znakovima u zavođenju bolje polovice. Osim podučavanja, ovu priliku iskoristili smo i za druženje te tako spojili ugodno s korisnim. A postoji li išta bolje od učenja kroz zabavu?

Napisala: Karla Zvonar

3

Govorne vježbe

Opis projekta održanog u rujnu 2015. godine

Kao studenti fonetike ostalim studentima Sveučilišta u Zagrebu želimo omogućiti prave govorne vježbe s nama, fonetičarima. Na vježbama se može raditi korekcija izgovora (poboljšavanje izgovora određenih glasova i fonema materinjeg ili stranog jezika, npr. standardizacija dubrovačkog, kajkavskog, splitskog govora…), neverbalna komunikacija, interpretativno čitanje, savladavanje treme, vježbe za glas i izgovor, sastavljanje i izvođenje govora. Prvenstveno je namijenjeno budućim novinarima, voditeljima, učiteljima/profesorima, ekonomistima, pravnicima… Svakom studentu izradi se njegov osobni profil (fonetski status, detaljno određenje glasa i dikcije), te prilagođene individualne vježbe i zadaci. Indvidualne vježbe u obliku 45-minutnih sesija izvode studenti fonetike, kojima to dobro dođe kao praksa i način na koji mogu provjeriti ishode učenja propisane programima studija. Pokazala se potreba za tim pogotovo na studiju kroatistike, gdje studenti često bivaju slabije ocijenjeni ako im se osjeti regionalna pripadnost ili imaju manje izgovorne smetnje (npr. probleme s glasovima /s/, /r/ i slično). Također, diplomirani fonetičari vježbaju čitanje s voditeljima na HRT-u, pripremaju političare za javne nastupe i mogu raditi na prezentacijskim vještinama. Želimo to omogućiti bilo kojem studentu Sveučilišta kako bi, kada završi fakultet, bio spremniji prihvatiti bilo koji posao. Jedna sesija traje 45 minuta, a student može imati jednu sesiju dnevno, odnosno do pet tjedno. Najčešće će jednom studentu biti potrebno 5-7 sesija kako bi se riješio svojeg problema. Vrijeme odvijanja je ljetni semestar 2014/2015, a mjesto je Filozofski fakultet, prostorije Odsjeka za fonetiku. Studenti fonetike koji izvode vježbe bit će studenti diplomskog studija fonetike, različitih smjerova. Projekt se financirao iz Programskih ugovora Sveučiišta u Zagrebu.

U projektu su sudjelovali Antonio Klarić i Sara Batinić, kao logističko-administrativna pomoć te studentice Ivana Lovrečić, Nives Vujasić i Ana Vlah kao fonetičarke.

Ivana Lovrečić o projektu je napisala: „Održavala sam sesije s četvero polaznika. Većina je željela poraditi na istim osobinama glasa. Željeli su smanjiti tremu pri javnom govorenju, imati bolju dikciju i stabilniji, jači glas. Svih četvero polaznika se aktivno bavi javnim govorenjem; jedan se bavi glumom, dvoje budućih profesora i jedan je član udruge koji često održava izlaganja. Sa svima sam radila vježbe za glas i izgovor s naglaskom na ono što je za svakoga od njih bilo od najveće važnosti. Objašnjena im je općenita svrha vježbi za glas i izgovor te je naglašeno da se izvode dugotrajno i svakodnevno. Temelj za uspješno izvođenje vježbi za glas i izgovor je trbušno disanje i to je bilo najvažnije osvijestiti sa svakim polaznikom. Na prvim sesijama naglasak je bio na opuštanju i trbušnom disanju jer je ono osnova stabilnome govoru. Svaka vježba bila bi objašnjena i sve nejasnoće razjašnjene. Tražili smo najugodniji ton fonirajući i pojačavali glas samoslušanjem. Na idućim sesijama uvijek bismo odradili niz vježbi za glas i izgovor. Nakon nekoliko odrađenih sesija prvo bismo izveli vježbe za glas i izgovor, a zatim bismo ih primijenili u govoru. Polaznici su izvodili kratke improvizacije na zadanu temu (npr. šareni kišobran) i pritom su pozornost obraćali na trbušno disanje i nečujne udahe, na dikciju, vibrotaktilnu točku na tvrdom nepcu i prirodnu rečeničnu intonaciju. Jedna je polaznica željela postati glasnija i preporučeno joj je raditi vježbe u paru. U improviziranom govoru važna je bila i uloga gesti koje mogu pripomoći stabilnosti glasa te su polaznici potaknuti na korištenje gesti u javnom, ali i privatnom govoru. Svakome su polazniku istaknute vježbe koje su mu najkorisnije, ali preporučeno im je izvoditi sve vježbe jer je tako korist za glas najveća.“

This Campaign has ended. No more pledges can be made.